Biskup dr. Ratko Perić: "Otok svijeta" je nobelovska knjiga

Na otvaranju 2. Tropletovih dana, ugledne kulturne manifestacije u Mostaru i drugim hercegovačkim gradovima, gost je bio Michael O'Brien. Tom prigodom o njegovu djelu "Otok svijeta" govorio je i mostarsko-duvanjski biskup dr. Ratko Perić. On je između ostalog istaknuo: "Otok svijeta" je po kršćanskoj koncepciji na razini nobelovskog Quo vadisa..." Upućujemo na cjelovit govor dr. Perića, a ujedno donosimo preslik teksta iz Večernjeg lista.

Tijelo smije oskudijevati, ali duša ne smije...

Autor: Književnik Stjepan Lice|

Zahvalan sam Mati Krajini jer sam imao što pročitati u njegovu romanu „Rođaci“. I ako bi sve trebalo sažeti u jednu riječ, to bi mogle biti riječi kao što su vjernost, postojanost, obitelj... Mate Krajina je uspješno ukazao na „srce smisla“.Tokovi povijesti, vjernosti i nevjernosti, tokovi gramzivosti i ravnodušnosti, tokovi uspjeha i neuspjeha uvijek se iznova međusobno zapliću te ih u osobnom i zajedničkom životu može rasplesti samo svijest o čovjekom dostojanstvu, zanos koji otvara prostore slobodi i sve svoje polaže da bi ju očuvao. Jer tijelo smije oskudijevati ali duša ne smije.

Pripovjedač u nama budi najdublje i najljepše ljudske osjećaje

kritika| Ante Matić, pjesnik i pisac| Zagreb, 3. prosinca 2010.

Neke stranice Rođaka oduševe, druge zgrome, treće ošamute, četvrte iznenade, pete vrate u djetinjstvo, dok neke rečenice kao pjesničke silnice zablistaju poput krijesnice u tami ponižena krajolika. Neke rečenice kao da su izišle iz vilinske pećine ili legende, a neke iz krila materina ili iz tajne škrinje krvave bosanske bajke. I sve što je padu bilo sklono oplakuje i svaku stvar koja ga nježnošću ozari on uzvisuje, pa opet okajava, trpi i vjeruje u Spasitelja. Krajina nosi u pregršti svoje zrele plodove, koje je dugo pazio i bdio nad njihovim dozrijevanjem poput majke nad čedom. Među plodovima nema trulih, ni zelenih od koji bi utrnuli zubi. Ostaje pomalo čudnim kako Mate Krajina nije prije ponudio svoje plodove na književnoj tržnici.

Kompozicijom moderan, a stilom pravi stari roman!

Iz recenzije dr. sc. Vladimira Lončarevića| Opširnija verzija u pripremi| Izgovoreno 16. travnja 2010.

Vrlo inteligentno pisac je čvrsti fabularni sklop protkao lirskim dionicama, suptilnom i plemenitom erotikom poglavito u ljubavnim prizorima, pastoralno-meditativnim dionicama (npr. kroz Šimunov tekst „Noć u Hercegovini“, služeći se pri tom sjećanjima, snovima i pismima protagonista. Neke su dionice stilski sjajne: sam početak romana, sa sjećanjima starog Šimuna Rastovića na stari zavičaj u Istočnoj Hercegovini, don Tadijin potresni monolog vjere i ljubavi u pećinskoj crkvi, zatim njegovo poučavanje maloga Šimuna, koje se pretvara u proročki govor, te posebno Šimunovo sjećanje na običaje slavljenja Božića itd. Simbolika je kroz cijelo djelo spretna i nenametljiva, kreativna i umjetnička(...) Mate Krajina iskazao se kao samosvojan pisac i, ne zaboravimo da se radi o prvijencu, kao zreo pisac. U našem vremenu, kada je moda pisati romane u dvadesetima, Mate Krajina napisao je kao zreo čovjek jedan kompozicijom moderan, a stilom pravi stari roman, onako kako dobri romani treba da se pišu

Dirljiv i svečan roman koji donosi snažne slike do sada rijetko viđene!

Recenzija uglednog katoličkog publicista Ante Zovka| Rijeka, 5. svibnja 2010.|

Mate Krajina napisao je mlad, nov i svjež, dirljiv i svečan roman koji donosi snažne slike do sada rijetko viđene. Podsvješćuje da se uspravno življenje skupo plaća. Tursko je zlo nenadmašeno - bilo je i prošlo - ali je ono hrabro izdržano. No, u knjizi se sluti strepnja i novo pitanje: Postoji li još nešto gore što može nadoći, a da se neće izdržati? Od čovjeka koji se odmjera i ogleda među planinama Čvrsnicom i Zavelimom, koji uživa u toj epskoj igri i zanosno slobodno dopušta da mu ona bude najozbiljnije duhovno nadahnuće, izazov i mjerilo, tek se mogu očekivati romani koji će izazvat nove pokrete u uspavanoj i betoniranoj hrvatskoj kulturi i duhu, književnosti posebno, cijelom javnom životu! U romanu „Rođaci“ to se snažno sluti i nagovješta. Ova knjiga jedan je od onih sedamdeset sedam izvora koji taže žeđ vremena i daju odgovore na hrvatsko sudbinsko „zašto“...